Tko se zanima za politiku, a voli i političke drame, sigurno zna da se još 2010. godine u jednoj europskoj zemlji počela emitirati serija koja je ubrzo postala pravi hit u cijeloj Europi. Ako već niste, možete je gledati na Netflixu.
Britanski Guardian ju je 2019. proglasio jednom od 100 najboljih TV serija 21. stoljeća.

Nakon političkih neuspjeha u njezinoj zemlji, u seriji se spominje odlazak glavne junakinje u Bruxelles jer ,,Europska komisija treba novog povjerenika.

Vidjet ćemo hoće li događaji u Bruxellesu biti tema neke buduće sezone spomenute danske serije, no scenaristi bi svakako imali dovoljno materijala kada bi prikazali i način izbora čelnika europskih institucija.

Aktualna predsjednica Ursula von der Leyen je vodeća kandidatkinja Europske pučke stranke (EPP) za europske izbore u lipnju. Na toj je poziciji od 2019. godine, kada su čelnici država članica ignorirali model vodećih kandidata i predložili Von der Leyen za predsjednicu Komisije bez vođenja kampanje i predstavljanja biračima.

Od siječnja 2023. građani i građanke Hrvatske plaćaju eurima. To je službena valuta u još 19 zemalja Europske unije. Međutim, u nekoliko zemalja članicama Unije i dalje ćete morati otići u mjenjačnicu.

S obzirom na to da ponekad države članice mogu pregovarati o izuzeću od zakonodavstva ili ugovora Europske unije i odbiti sudjelovanje u određenim područjima, jedna zemlja odlučila je zadržati svoju valutu i nikada ne ući u Eurozonu (drugima to ostaje željeni cilj).

Med koji ste kupovali u Uniji mogao je sadržavati 1% europskog i 99% lažnog kineskog meda. Tako su potrošači mogli lako kupiti šećerni sirup koji se prodaje kao med. No, krajem prošle godine donesen je propis koji štiti potrošače, ali i pčelare koji proizvode domaći med, od prevaranata koji su pod medom prodavali šećerni sirup.

Prije šest godina zemlje Unije procijenile su da su izgubile 140 milijardi eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost zbog transnacionalnih prijevara. Značajan iznos izgubljen je i zbog nenamjenskog korištenja novca iz strukturnih fondova EU.

No od 2021. u Uniji postoji tijelo odgovorno za procesuiranje onih koji su bili nestašni s novcem EU. Tako su tijekom 2023. europski javni tužitelji u Hrvatskoj otvorili 36 istraga s procijenjenom štetom od 69 milijuna eura. Osim zaprimanja prijava nacionalnih vlasti, institucija, javnih tijela, ureda i agencija u EU, ured EPPO je prošle godine zaprimio i 2194 prijava građanki.

U radu EPPO-a, nezavisnog tužiteljskog ureda Unije sa sjedištem u Luxembourgu ne sudjeluju sve zemlje članice.

Kad smo kod korupcije, prema Eurobarometru (2023.), 70% Europljana izjavilo je da je korupcija raširena u njihovoj zemlji, a tek manjina smatra da je borba protiv korupcije u njihovoj zemlji učinkovita.

Ispitanici su općenito pesimistični u pogledu nacionalnih antikorupcijskih napora, a malo njih vjeruje da se mjere protiv korupcije primjenjuju bez skrivenih motiva (35%).

Širenje govora mržnje i poziva na nasilje na internetu postalo je jedan od najvećih izazova s kojima se suočava Unija. Ovaj je problem posebno izražen na nereguliranim društvenim mrežama gdje neodgovorni pojedinci, čak i anonimno, mogu vrijeđati druge korisnice, diskriminirati ih i slati poruke mržnje.

U svibnju 2023. godine Europski sud za ljudska prava donio je dugo očekivanu presudu kojom je učinkovito proširio mogućnosti sankcioniranja govora koji potiče na nasilje i mržnju te drugog nezakonitog govora na internetu.

To, najjednostavnije rečeno, znači da su političari odgovorni za komentare pratitelja na njihovim profilima na internetu. Kao takva, presuda postavlja važne granice slobode govora na internetu koje su zajamčene Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Umjetna inteligencija top je tema u Europskoj uniji. Vode se dugi pregovori kako urediti ovo područje - kako spriječiti da AI povrijedi ljudska prava i slobode, kako usuglasiti vrijednosti Unije, a zadovoljiti interese privatnog sektora i start-upova.

I čini se da se ovaj proces privodi kraju i da ćemo ove godine imati prvi propis kojim se regulira primjena umjetne inteligencije.

Novi zakon prepoznaje nekoliko kategorija sistema umjetne inteligencije, klasificira ih i propisuje im različite obveze i odgovornosti na osnovi jednog kriterija.

Pritom, imajte na umu da na ovom festivalu sudjeluju izvođači iz država čije su nacionalne televizijske kuće aktivne članice Europske radiodifuzijske unije. To ne znači da su sve zemlje sudionice ujedno i članice Europske unije.

U većini zemalja Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, dobna granica za glasanje na izborima je 18 godina.

Međutim, Europski parlament je još 2015. godine preporučio da se pravo glasa u državama članicama za izbore za tu instituciju ujednači na 16 godina. Ovu preporuku do sada su usvojile samo dvije države, Belgija i Njemačka.

Poznat je mit da Unija voli propisivati sve što se propisati može. No, odluke se često oslanjaju na znanstvena mišljenja neovisnih tijela, što potvrđuje i sljedeći primjer:

Europska komisija je ranije zabranila reklamiranje jednog proizvoda kao namirnice koja pridonosi “poboljšavanju funkcije crijeva”. Objašnjenje Komisije se temeljilo na nalazu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koji je rekla da “ne postoji dovoljno dokaza da bi se utvrdila uzročno-posljedična veza između konzumacije ovog proizvoda i održavanja normalne funkcije crijeva”.

Međutim, nakon par godina, EFSA je objavila mišljenje u kojem je, uzimajući u obzir nova istraživanja, zaključila da ipak postoji uzročno-posljedična veza, nakon čega je Komisija dozvolila navođenje te tvrdnje.

Nogomet je u Hrvatskoj najpopularniji sport, a uspjesi nogometne reprezentacije na svjetskim natjecanjima čine ovaj sport još privlačnijim. No, hrvatski sportaši i sportašice u nekim drugim sportovima osvajaju medalje puno češće.

U još jednom ekipnom sportu smo tradicionalno u svjetskom vrhu - u zadnjih 15 godina samo na europskim prvenstvima dvaput smo osvajali zlato. Oba puta Hrvatska je bila domaćin tog europskog natjecanja.

Znate da je Hrvatska 2013. godine postala punopravna članica EU. Put od kandidature do članstva u EU traje u prosjeku 10 godina. Za Švedsku i Finsku trajao je samo pet godina. Turska je još od 1999. godine u statusu kandidatkinje i kako stvari stoje tako će biti još neko vrijeme.

Europski fond za regionalni razvoj jedan je od najvećih fondova Europske unije; dio je tzv. europske kohezijske politike na koju u prosjeku otpada i do trećine proračuna Europske unije svake godine. Glavna svrha Fonda za regionalni razvoj je podržati razvoj regija Europe, pomažući onima kojima donošenje prihoda ide lošije da se približe nekima od najbogatijih područja Europe. Dakako, različite zemlje članice Europske unije nejednako koriste ovaj fond.

Sredstvima europske kohezijske politike u Hrvatskoj izgrađen je jedan od najvećih projekata u Europskoj uniji. EU je u ovom projektu sudjelovala s 357 milijuna eura.

O nekim pitanjima koja se tiču EU odluke donosi isključivo Unija, u nekim su područjima nadležnosti Unije i zemalja članica podijeljene, dok za neka pitanja poput zdravstvene politike, kulture, socijalne politike, ekonomske, obrazovne…

Unija ima nadležnost podupiranja, koordinacije i dopune.